Facebook-ov „Frankenštajn“ trenutak: da li je društvena mreža stvorila čudovište koje ne može da kontroliše?

Facebook se poslednjih nedelja bori sa mnogim poteškoćama u svom poslovanju. Prošle nedelje, u odgovoru na izveštaj ProPublica, Facebook je omogućio oglašivačima da šire govor mržnje i antisemitske stavove, tako što su targetirali korisnike sa izrazima „Jew hater“. Šeril Sendberg, glavna operativna službenica kompanije, izvinila se i obećala da će kompanija prilagoditi svoje alate za kupovinu oglasa kako bi sprečila da se slične stvari dešavaju u budućnosti.

Šeril Sendberg
Izvor: FABRICE COFFRINI/AFP/Getty Images

Jedna od njenih izjava koja najviše bode oči je definitivno ta, kada je rekla: „Nikada nismo nameravali ili očekivali da se ova funkcija koristi na ovaj način – a to je na nama,“ rekla je Sendberg.

Ta izjava zaista podseća mnogo na jedan od momenata iz knjige „Frankenštajn“, autorke Meri Šeli, kada naučnik Viktor Frankenštajn shvati da je stvorenje koje je on stvorio van svake kontrole.

„Ja sam bio autor nepromenljivog zla,“ rekao je naučnik, „i živeo sam u svakodnevnom strahu da će čudovište koje sam ja stvorio, napraviti neko novo zlodelo.“

Možda bi izvršni direktori mogli da se poistovete sa Frankenštajnom i sa onim šta je on doživeo. Kompanija je pogođena serijom skandala koji su uzdrmali njen imidž, razbesneli kritičare i došli do zaključka da je Facebook u trci za globalnom dominacijom stvorio nešto što ne može da kontroliše.

Facebook se bori sa problemima privatnosti, gušenja slobode govora i napadima vlada širom sveta. Kongres trenutno istražuje izveštaje u kojima se navodi da su ruski operativci koristili ciljane oglase na Facebooku kako bi uticali na predsedničke izbore u Americi prošle godine. U Mjanmaru, aktivisti optužuju Facebook da cenzuriše Rohingya Muslimsa, koji je napadnut od strane vojske te zemlje. U Africi, socijalna mreža se suočava sa optužbama da je potpomogla trgovcima ljudima da ucenjuju porodice žrtava pomoću užasnih video snimaka u kojima je prikazano nasilje.

Sve ove teškoće jasno stavljaju do znanja da Facebook jednostavno nije izgrađen da rešava probleme ovih razmera. To je internet, tehnološka kompanija, a ne obaveštajna agencija ili međunarodni diplomatski korpus. Njegovi inženjeri se bave kreiranjem aplikacija i prodajom reklama, a ne određivanjem toga šta predstavlja govor mržnje u Mjanmaru. A sa dve milijarde korisnika, uključujući i 1,3 milijarde ljudi koji ga svakodnevno koriste, kreirajući sve veću količinu društvene i političke aktivnosti na Facebooku, moguće je da kompanija jednostavno ne može više da prati korisnike i shvati na koje štetne načine ljudi koriste mrežu.

Kada je Mark Zakerberg kreirao Facebook u svojoj sobi na Harvardu 2004. godine, verovatno nije mogao ni da zamisli da će ono postati sredstvo cenzure represivnih režima i širenja mržnje.

Svakako, izgleda da Facebook postaje svestan svoje odgovornosti. Angažovao je brojne stručnjake za borbu protiv terorizma i proširuje svoje timove moderatora širom sveta kako bi tražili i uklanjali štetne sadržaje. Tako da, sada kada je Facebook svestan svoga uticaja, kompanija ne može prebaciti odgovornost na svet, kome je i sama pomogla da se izgradi. U budućnosti, prebacivanje krivice na „čudovišta“ neće biti dovoljna.

Izvor: CNBC

Please follow and like us:

Advert

Pin It