Direktor Petnice: U Srbiji se za nauku izdvaja simbolično i za održavanje nekretnina, za mlade NIŠTA
Direktor Istraživačke stanice Petnica Vigor Majić ocenio je da je izdvajanje za nauku u Srbiji simbolično i da je to posledica želje da se formalno sačuvaju institucije, ali ne i da se pokrene razvoj.
Majić je rekao da se Istraživačka stanica Petnica već četvrtu godinu bori sa “apsurdnim problemom”.
– Radimo u obnovljenim objektima koji su imovina države, ali ne dobijamo nijedan jedini dinar za staranje i održavanje tog prostora i opreme, tako da praktično sve što dobijemo iz budžeta, a to je na istom nivou kao i pre sedam ili osam godina, nužno ode na održavanje nekretnina, umesto za rad sa mladima, što je osnovna funkcija Petnice – kazao je on za portal Gradski biro.
Prema Majićevim rečima, to je deo “dominantne filozofije da je važno imati institucije, ali da je njihova aktivnost najmanje bitna”.
– Petnica je trenutno vodeća institucija ove vrste u Evropi i nama dolaze stručnjaci i nastavnici iz Izraela, Francuske, Slovenije, Turske, Hrvatske sa zahtevom da ih mi obučavamo. A nas je sramota što nam obim rada sa decom i nastavnicima iz Srbije polako opada, jer jednostavno nemamo novca za takve programe – kazao je on.
Govoreći o budućnosti nauke u Srbiji Majić je rekao da naučna zajednica “mora da shvati da nema drugog izbora” osim borbe za svoje veće i organizovanije učešće u evropskim i međunarodnim programima.
– Usuđujem se da iznesem i svoj utisak koliko je upravo u akademskim krugovima strahovito ukorenjen vrednosni sistem nezameranja koji guši neophodnu kritičnost i favorizuje uspon mediokriteta, a što za neposrednu posledicu ima gubljenje najvrednijih ljudi – rekao je Majić.
Prema njegovim rečima, budućnost nauke u Srbiji najviše zavisi od uspešnosti približavanja Evropskoj uniji i od tempa ekonomskog razvoja zemlje, dakle od rasta standarda života, što su ključni faktori usporavanja odliva stručnih kadrova koji čine domaću nauku.
On je ocenio da su siromaštvo i nedostatak poverenja u razvoj, lična nesigurnost i slabosti u tri važne sfere života – kvalitetu obrazovanja, zdravstvene zaštite i bezbednosti, glavni generatori odlaska produktivnih i perspektivnih naučnih radnika.
– Važan činilac je i stanje na univerzitetima gde se najvažnije promene još nisu desile. Strategija, kao i bilo koji drugi dokument, ništa ne garantuju sami po sebi. To su papiri koji mogu da se primenjuju više ili manje uspešno i to u mnogome zavisi i od organizovanosti i efikasnosti same naučne zajednice koja je još slaba, nepovezana i opterećena odnosom prema državi kao prema moćnom monarhu koji ima moći da ukazuje milost potčinjenima – rekao je Majić.
On je istakao da je važno da se svi sektori domaće nauke koji imaju konkurentnog i produktivnog potencijala osnaže i ohrabre da svoje projekte i aktivnosti plasiraju na šire prostore nego što su granice Srbije i da što manje budu zavisne od milosti pojedinaca u vlasti.
– Time će postati i atraktivniji za mladje generacije i tako jedino mogu osigurati kvalitetne uslove za sopstveni rad i razvoj – naveo je Majić.
Advert
